Make your own free website on Tripod.com
   
DJ NERE
SHOCK WAVE
BIOGRAFIJE
UNDERGROUND - BČ
LINKOVI
E-MAIL
 

JUST   BE  . . .  FANATTIC!!!

Martin Luther King, Jr.

 

Dr. Martin Luther King ubraja se među izuzetne ličnosti 20. veka. Njegovu uspešnu nenasilnu borbu protiv diskriminacije crnaca u Sjedinjenim Američkim Državama vodio je inspirisan Gandijevim mislima i metodama.

Martin Luther King  rođen je 15. januara 1929. godine u Atlanti, u saveznoj državi Georgiji. Ime je dobio po ocu. Otac mu je bio svećenik a kasnije i upravitelj banke i samim tim zauzimao je važno mjesto u crnačkoj zajednici. Mladi Martin bio je bistar dječak, s pet godina učio je napamet odlomke iz Biblije. Martin krenuo je na koledž s 15 godina, tri godine ranije nego što je slučaj s njegovim vršnjacima. Pohađao je Morehouse koledž u Atlanti, jednu od najboljih visokih škola za crnce u Sjedinjenim Državama. Godine 1948. kada mu je bilo 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na studij bogoštovlja u sjemenište Crozer u saveznoj državi Pennsylvaniji. Diplomirao je kao najbolji u svome razredu, te je nastavio studij na Sveučilištu u Bostonu. Započeo je rad na doktoratu i upisao napredni tečaj iz filozofije religije - studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo. Martinovo prvo mjesto služenja bilo je u baptističkoj crkvi na aveniji Dexter u Montgomeriju u saveznoj državi Alabami. U Septembru 1954. godine kada se uselio u župni dvor crkve na avenij Dexter bilo mu je tek 25 godina. U proljeće naredne godine stekao je doktorat teologije, a istog proljeća postaje otac. 5. decmbra 1955. nakon govora održanog u crkvi na aveniji Dexter, a kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks Martin Luther King Junior postat će medijski poznat.

Znači,do prvih sukoba došlo je jako brzo. 5. decembra 1955. godine Bojkotom autobusa Montgomerija, to se desilo nakon što je jedna crnkinja Rosa Parks odbila da svoje mjesto u autobusu ustupi belcu i nakon toga bila uhapšena. Svi su pozvani na veliki skup. Većina prisutnih odlučila se na štrajk. Predsednik ove građanske inicijative bio je svakako Martin Luter King. On je predložio nenasilno provođenje štrajka. 21. decembra 1956. nakon više od godinu dana bojkota i spora pred sudom rasna podela u autobusima u Montgomeriju je ukinuta. Kada je za vreme bojkota Omnibus-društva na njegovu kuću pokušan atentat i time ugrožen život njegove porodice, široki krugovi crnačkog stanovništva pozivali su na oružani sukob. King je preklinjao okupljenu masu: "Ovaj problem ne možemo rešiti, ako na silu odgovorimo silom". 

Kinga su svuda pozivali na demonstracije, predavanja i molitve, On je neumorno prihvatao svoj zadatak, okupljao je oko sebe slušaoce, jačao njihovo samopouzdanje i pozivao na nenasilje. Pobeda u Montgomeriju dala je hrabrosti i volje pokretu za građanska prava. Sada je to značilo ne zastati na pola puta, nego se izboriti i za prava crnačkog stanovništva u celoj zemlji. U augustu 1963. desio se vrhunac organizovanjem nenasilnog marša na Vašington. Stotine hiljada ljudi se odazvalo pozivu. Okupili su se pod vedrim nebom. Martin Luter King je održao govor koji je nakon ovih jedinstvenih demonstracija u Americi ostavio za sobom zaista dalekosežne utiske. On je Ustav i Objavu nezavisnosti uporedio sa čekom, koji se trenutno ne smatra važećim za crno stanovništvo Amerike, nego jednostavno ima pečat na kojem piše "Bez pokrića". "Ali mi ne želimo verovati da je ova banka pravednosti bankrotirala". Uzvikom "Freedom now" (...) on je "udario" po brutalnosti policije, sprečavanju pristupa u javne ustanove, ograničenju dostupnosti, rasnoj podeli i oduzimanju prava glasa. Zaključio je svoj govor, koji je u međuvremenu postao svetski poznat, rečima: «Ja imam san da će jednog dana sinovi ranijih robovlasnika zajedno sa nama moći sjediti za istim bratskim stolom na brdima Georgije. Imam san da će jednog dana i sama država Misisipi, u kojoj vlada nepravednost i gdje ona sa plamenom tlačenja živi svojim punim bićem, imam san da će se i ta država jednog dana pretvoriti u oazu slobode i pravednosti. Imam san da će moje četvero dece jednoga dana živjeti u društvu u kojem se niko prema njima neće ponašati ovako ili onako zbog boje njihove kože, nego da će ih se tretirati onako kako to oni svojim karakterom zasluže. To je naša nada. I moja je namera da ću se jednoga dana vratiti na Jug sa ovim uvjerenjem, da možemo preći brijeg očajanja i pretvoriti ga u stjenu nade.»

 Njegov govor ujediniti će crnce i započeti pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje rasisti će ga obasipati uvredljivim i prijetećim pismima, redaće se anonimni telefonski pozivi. Bacit će mu bombu u kuću, ali samo zahvaljujući sreći njegova će obitetlj preživjeti. U svom bijesu rasisti će spaliti crkvu na aveniji Dexter. Istovremeno policija će više puta bezrazložno pritvarati Martina. 1958. u New Yorku na promociji svoje knjige «Korak prema slobodi» jedna duševno oboljela srednjovječna crkinja zarila mu je nož za otvaranje pisama u grudi. U oktobru 1964. godine prima Nobelovu nagradu za mir. Ubijen je 4. aprila 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee. Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Maritna Luthera Kinga Juniora prisustvovalo je preko 100.000 ljudi koji su mu došli odati posljednju počast. Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje riječi crnačke duhovne pjesme Napokon slobodan: Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti moćni Bože, napokon sam slobodan).

U decembru 1999. okončana je građanska parnica u kojoj je obitelj King tužila Lloyda Jowersa koji je 1968. bio vlasnik restorana u zgradi odakle je pucano na Kinga. Sud je zaključio da Martin Luther King  nije bio žrtva samotnog ubice Jamesa Earla Raya, kako se do sada tvrdilo nego žrtva šire zavjere. Porota je odredila odštetu, ali samo simboličnih 100 američkih dolara koliko je tražila obitelj King od Jowersa. Naime, prije šest godina Jowers je izjavio kako je on nabavio oružje i za atentat unajmio Raya, a sve to po nalogu jednog mafijaškog šefa iz New Orleansa. Advokat Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, nego su mafiju unajmili neki moćni ljudi iz vrha vlasti.

Izjave Martina Luthera Kinga kao što su:

  • «Niko ti ne može sjesti za vrat, ako se ti sam ne sagneš.»

  • «Problem ne možemo rešiti, ako na silu odgovorimo silom»

 ostale su urezane duboko kako u crnačkoj tako i u historiji cijelog čovječanstva i tih tzv. pravila bih se trebali pridržavati svi mi!!! 

 

OSTALO

PREPORUČUJEMO: cyberbrcko.cjb.net

PREPORUČLJIVA REZOLUCIJA ZA PREGLED STRANICE  1024x768

SPONZOR STRANICE

 

Omladinska Fondacija Balkana - Brčko

 

COPYRIGHT

 

© 2005 Copyright CREATIVA "DESIGN&PUBLISHING" BRČKO